Još ovu noć i nikad više,
da budem na rukama tvojim.
Još ovu noć ljubav miriše,
od sutra znam da ne postojim.
A šta sutra kad svanu jutra,
kad prazne ruke požele te?
A šta sutra kad svanu jutra,
kako srcu objasniti da nema te.
Ne reci zbogom, već doviđenja,
da srcu bar malo nade dam.
Znam da će ova duša ranjena,
umreti za tobom, predosećam.
O koju si mi tugu životu dao
i svedno te nikad ja neću kleti.
Jer samo ti si me voleti znao,
teško da će te srce preboleti.
